Problemom nasilja i govora mržnje proaktivnije treba da se bave nadležne institucije, a rješavanje pomenutog problema zahtijeva ne samo međusektorsku saradnju već i uključivanje vaspitno-obrazovnih ustanova, kao i roditelja i staratelja djece koja su vršila nasilje ali i bila žrtva istog, zaključak je konferencije „Uloga vaspitno-obrazovnih ustanova u prevenciji i borbi protiv nasilja i govora mržnje na internetu“.

Podsjećamo, konferencija je održana u petak 21. decembra 2018. godine, kao završna aktivnost u okviru projekta „Crna Gora bez mržnje 2018“, koji je finansijski podržalo Ministarstvo sporta – Direktorat za mlade. Projekat su sproveli NVO „35mm“ i Volonterski klub Gimnazije „Slobodan Škerović“.

U uvodnom obraćanju, prisutnima se obratio Nenad Koprivica, direktor Direktorata za mlade Ministarstva sporta.

On je istakao da je projekat „Crna Gora bez mržnje 2018“ ocijenjen kao vrijedan dodjeljivanja budžetskih sredstava po konkursu koji je raspisalo Ministarstvo sporta, s obzirom na to da se bavi izuzetno važnom temom – prevencijom i borbom protiv nasilja i govora mržnje na internetu.

„Iz Direktorata za mlade očekujte podršku i spremnost na saradnju kada su u pitanju teme koje se tiču mladih, poput prevencije nasilja i govora mržnje“, zaključio je Koprivica.

Kako je na konferenciji saopšteno, djeca se instituciji Ombudsmana obraćaju zbog sve prisutnijeg nasilja.

„Smatramo da je obaveza škole da preduzima sve radnje i mjere i traži pomoć drugih stručnjaka (kada god je to potrebno) kako bi obezbijedila sigurno okruženje za svako dijete, kako bi pomogla djetetu koje pokazuje probleme u ponašanju ili je žrtva nasilja, i na kraju kako bi pomogla roditeljima ili ih uputila na stručne službe (u okviru socijalne i dječije zaštite)“, istakla je Snežana Mijušković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

Virtuelni svijet je dio realnog i svakodnevnog života djece i mladih i tu činjenicu treba prihvatiti i u skladu sa tim djelovati, zaključak je dugogodišnjeg rada Ministarstva prosvjete na programu „Škola bez nasilja – sigurno školsko okruženje“.

„Posebno važno je pokazati razumijevanje da je granica između virtuelnog svijeta, dohvatljivog elektronskim sredstvima i fizičkog svijeta vrlo tanka, jer neka komunikacija koja počne u virtuelnom svijetu često se nastavlja u fizičkom i obrnuto. Dakle, interakcije u virtuelnom svijetu utiču i na interakcije i odnose i u realnom svijetu. Đeca i mladi ova dva svijeta ne doživljavaju odvojenim, za razliku od odraslih. Njima su elektronska i neposredna komunikacija jednostavno načini da komuniciraju sa svijetom“, objasnila je Tamara Milić, načelnica Direkcije za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, inkluzivno obrazovanje i strateško programiranje i razvoj Ministarstva prosvjete.

U Gimnaziji „Slobodan Škerović“ teže da uspostave atmosferu neophodnu za učenje i razvijanje kulture ponašanja i uvažavanja ličnosti, ali i klimu u kojoj se ne toleriše nasilje.

„Kapacitet jedne vaspitno-obrazovne ustanove se ogleda između ostalog i u tome koliko smo uspjeli da stvorimo sigurno okruženje. Svako dijete ima pravo na obrazovanje, a škola treba da omogući takve uslove da djeca budu zaštićena od svih oblika zlostavljanja“, kazala je Zoja Bojanić Lalović, direktorica Gimnazije „Slobodan Škerović“.

Na završnoj konferenciji predstavljeni su i rezultati istraživanja o iskustvima i stavovima o govoru mržnje na internetu za srednjoškolce/ke, nastavnike/ce i roditelje/ke koje je rađeno u okviru projekta tokom oktobra i novembra u svim srednjim školama u Crnoj Gori.

„Više od polovine ispitanika/ca su svjedoci govora mržnje, čak 53 odsto, dok 20 odsto ne zna jesu li svjedoci ili ne žele da odgovore na pitanje. Gdje i kome treba da se obrati za pomoć ne zna čak 2/3 ispitanika/ca“, objasnila je Vanja Rakočević, pedagogica Gimnazije „Slobodan Škerović“ i autorka istraživanja.

U drugom dijelu konferencije o iskustvima i realizovanim aktivnostima nakon obuke organizovane u oktobru tekuće godine, govorili su zaposleni/e i učenici/e iz škola obuhvaćenih projektom „Crna Gora bez mržnje 2018“.

Prisutnima su rezultate realizovanih aktivnosti predstavili timovi Osnovne škole „Vuk Karadžić“ i Gimnazije „Panto Mališić“ iz Berana, zatim Srednje pomorske škole iz Kotora, kao i tim Gimnazije „Slobodan Škerović“.

Volonterke Volonterskog kluba Gimnazije u Podgorici na kraju su predstavile neke od najznačajnijih preporuka konferencije.

„Podstaći dijalog o sprječavanju govora mržnje u okviru sistema obrazovanja kroz formalno i neformalno obrazovanje (nastavni plan i program i obavezni izborni sadržaji). Poboljšati razvoj kompetencija nastavnika i učenika kroz stale edukacije. Podstaći informisanost, ne samo mladih, već i djece o načinima prijavljivanja govora mržnje. Povećati obuhvaćenost ovim projektom ne samo srednjih škola, već i osnovnih škola iz različitih krajeva Crne Gore. Podstaći interakciju mladih u cilju prepoznavanja i vrednovanja različitosti“, sumirala je rečeno Ana Slavić, volonterka Podgoričke gimnazije.