35mm - 35mm je nevladina, neprofitna organizacija sa vizijom promovisanja univerzalnih demokratskih vrijednosti, poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona kako bi pomogla približavanju Crne Gore Evropskoj uniji i drugim integracionim procesima. Od 2011. godine 35mm je dio Građanske alijanse.

Tag Archives

8 Članaka
LIJEČE SAMO RANE KOJE SE VIDE

LIJEČE SAMO RANE KOJE SE VIDE

35mm Admin 0 Komentara

Stres i trauma svakodnevno su prisutni u novinarstvu i zbog toga je pružanje psihološke podrške medijskim radnicima, naročito onim koji su bili žrtve nasilja, neophodno u očuvanju njihovog mentalnog zdravlja, smatraju psiholozi, predstavnici novinarskih udruženja i novinari

Kada su prije 13 godina nepoznata lica pokušala da ga ubiju ispred porodične kuće u Beranama, novinara Tufika Softića koji je u tom periodu izvještavao o kriminalnim grupama na sjeveru Crne Gore, u lokvi krvi, pronašla je tada devetogodišnja ćerka. Dok su se ljekari nakon mučnog prebijanja novinara bavili isključivo saniranjem njegovih fizičkih povreda, djevojčica je, prema riječima Softića, potiskivala šok i traumu zbog prizora koji je zatekla kobnog dana.

– Tokom brojnih pregleda koje sam prošao kada sam bio hospitalizovan, niko me nije posavjetovao da bi trebalo da potražim i psihološku pomoć za sebe i ćerku. Posljedice toga su se mom djetetu manifestovale kroz nekoliko godina, kada smo morali da zatražimo stručnu pomoć. Na psihološke tretmane smo morali svake sedmice da putujemo do Podgorice, tokom dvije godine, o svom trošku. To nas je finansijski potpuno iscrpilo – kaže Softić.

Novinari istraživači, koji svojim radom doprinose razvoju demokratije, u Crnoj Gori istražuju i izvještavaju u atmosferi gdje su inspiratori i nalogodavci napada na njih ohrabreni činjenicom da zločin gotovo uvijek ostaje nerasvijetljen. U takvoj atmosferi, novinar koji je za profesiju izabrao da informiše druge zarad zajedničih vrijednosti, dobija posebne poruke u vidu pucnjeva, bombi, batina, uništavanja imovine. Generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović smatra da bi osim zacijeljivanja fizičkih rana trebalo raditi i na psihičkom oporavku onih koji su bili žrtve napada.

– Psihološka podrška je nužna, ne samo njima, nego i svima nama koji se bavimo novinarstvom. Svi smo mi izloženi stravičnom stresu, ali to ne primjećujemo od svakodnevnih obaveza, niko od nas nema vremena da se bavi time. Na žalost, ne postoji praksa da bilo koji medij u Crnoj Gori razmišlja na tu temu i da pruža bilo koju vrstu psihološke pomoći novinarima i urednicima, naročito onim kolegama koji su bili žrtve napada – kaže Radulović.

Da je neophodno od strane sturčnog lica liječiti stres i traumu, smatra i psiholog Miloš Bulatović.  

– Kada govorimo o novinaru koji je zbog prirode svog posla izložen stresu, a s druge strane doživio i neko traumatsko iskustvo, tu imamo dvostruki problem sa kojim se moramo uhvatiti u koštac – posljedice trauma i posljedice stresa. Prema mom iskustvu u radu sa novinarskom strukom, prednost treba dati onome što toj osobi u tom trenutku predstavlja najveći problem, jer neko će željeti da razgovara o traumatskom iskustvu, dok će drugi pričati o svakodnevnim problemima izbjegavajući da govori o traumi – kaže Bulatović.

Od prirode same traume, strukture ličnosti i podrške iz okruženja koju novinar prima, te spremnosti društva da ne toleriše bilo koje nasilje, zavisiće i oporavak novinara, kaže psiholog Bulatović.

– Nije dovoljno da se samo razgovara sa kolegama i koleginicama sa posla o tome šta se desilo, nije dovoljno da se govori sa najbližima iz svog okruženja, važno je da postoji kontinuirana stručna pomoć i podrška kako bi se tražio i našao izlaz iz začaranog kruga nastalog uslijed trauma. Ako se posljedice tretiraju blagovremeno i na adekvatan način, onda možemo da imamo visok stepen blagostanja kod osobe koja je zatražila stručnu pomoć – kaže Bulatović.

Na pitanje ko bi trebalo da obezbijedi psihološku podršku novinarima koji su bili žrtve napada, generalna sekretarka Društva profesionalnih novinara Crne Gore Mila Radulović  smatra da je odgovornost prije svega na novinarskim asocijacijama, sindikatima i samim redakcijama.

– Novinari rade za redakcije, ne rade za sebe niti za državu. Država bi trebalo da stvori društveni okvir i pravni sistem u kojem ćemo se osjećati bezbjedno, ali za mentalno zdravlje novinara su najviše odgovorne redakcije i vlasnici medija, jer se radi o njihovim radnicima. Onaj ko je bio napadnut treba da bude briga medijskih kuća za koje je obavljao zadatak, kao i novinarskih udruženja. Na žalost, niko ne pomišlja da uloži u novinara, gleda se da se smanji broj zaposlenih i da se smanje troškovi – kaže Radulović.

Kao pozitivan primjer redakcije u kojoj se ne zapostavlja psihološka podrška, novinar Tufik Softić navodi američki Wall Street Journal čije je sjedište u New York-u, u neposrednoj blizini nekadašnjih tornjeva srušenih u terorističkom napadu, imao priliku da posjeti.

– Ko god je od novinara iz te redakcije gledao kako se ruše tornjevi u terorističkom napadu, morao je da prođe psihoterapeutske tretmane, to je bila njihova profesionalna obaveza. Kod nas je moguće da doživite pokušaj ubistva i da vas niko ne posavjetuje da zatražite psihološku pomoć, a kamoli da vam istu plati – kaže Softić.

Da se napadnutih kolega obično sjetimo samo tokom određenih datuma kada se obilježava neki međunarodni dan vezan za novinarsku branšu, saglasan je i Tufik Softić.

– Tokom prethodnih 13 godina često sam se osjetio „zaboravljen od svih“, ukliješten između onoga što mi se desilo i činjenice da moram pomoći sebi i svojoj porodici. Moj slučaj se samo pomene kroz neka dokumenta tokom prigodnih datuma, provuče se kroz neke izvještaje i to je sve – kaže Softić.

Crna Gora je u odnosu na prethodnu godinu nazadovala za jedno mjesto i nalazi se na 105. mjestu Indeksa medijskih sloboda Reportera bez granica. U izvještaju te organizacije se ocjenjuje da su profesionalni mediji i novinari i dalje pod pritiskom vlasti, dok ključni napadi na novinare nijesu riješeni. Za neslavno mjesto možemo da “zahvalimo” i činjenici da je sistem zaštite, sudeći prema iskustvu napadnutih novinara, na “klimavim nogama”.

– Iskustvo kolega koje su bile žrtve napada govori da ne možemo da vjerujemo da će se, ukoliko nam se nešto desi tokom rada i istraživanja, sprovesti potpuna i pravična istraga. Na žalost, imamo vrlo ozbiljne napade, pokušaje ubistva koji nijesu riješeni, novinarima je naporno da rade pod tom vrstom presije. Mnogi od njih koji su bili žrtve napada su u međuvremenu odustali  od ovog posla ili se više ne bave temama kao što su korupcija i organizovani kriminal – kaže Mila Radulović.

Ubistvo glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista “Dan” Duška Jovanovića 2004. godine, do danas je nerazjašnjeno, kao i brojni napadi na novinare i imovinu medija.

O traumi uzrokovanoj novinarskim poslom i potrebi da joj se ozbiljno pristupi novinari rijetko govore. Naviknuti da budu izloženi traumi, pritiscima, rokovima, obično sami pokušavaju da regenerišu svoj psihički oporavak. U stalnom strahu žive i njihove porodice, koje u velikom broju slučajeva takođe nijesu pošteđene prijetnji, ucjena, zastrašivanja, ukoliko neki njen član „stane na žulj“ moćnicima. Bezbjedni su samo oni koje sistem ne uspjeva da identifikuje i kazni.  Ili, sve se češće čuje- možda ne želi.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Podrška EU integraciji u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24” koji je podržan od Fonda braće Rokfeler. Stavovi izneseni u ovom tekstu ne moraju odražavati mišljenje donatora koji je podržao projekat.

Milica Đokđurić

Tekst je objavljen u dnevnom listu DAN.

Demokratija se ogleda u spremnosti većine da manjinama obezbijedi uživanje prava

Demokratija se ogleda u spremnosti većine da manjinama obezbijedi uživanje prava

U okviru projekta PRIME (Profesionalni, odgovoRni i Inkluzivni Mediji), koji se realizuje uz podršku Evropske komisije, NVO 35mm je tokom petka i subote organizovala prvi trening u Podgorici za predstavnike/ce manjina.

Pomenutu obuku iz oblasti etičkog novinarstva i ljudskih prava, te umjetnosti pričanja priča, vodili su: prof. dr Dubravka Valić Nedeljković, novinarke Kristina Ćetković i Milica Đokđurić, kao i prof. dr Nikola Vukčević.

„Demokratičnost društva se ne ogleda u tome koliko manjine uspiju da se izbore za svoja prava već u onome koliko je većina spremna da manjinama omogući uživanje njihovih prava“ – kazala je prof. dr Dubravka Valić Nedeljković.

Ona je učesnicima treninga govorila o osnovnim ljudskim pravima manjina. Dugogodišnje znanje i iskustvo iz novinarstva i nevladinog sektora sažela je kroz predavanja i prisutnima govorila o odnosima sa medijima u promovisanju vrijednosti i aktivnosti organizacija civilnog sektora.

„Priče služe da onoga koji ih sluša učini inteligentnijim, spremnijim, sposobnijim za rješavanje problema sa kojima se suočava. Svaka naša priča je priča o vrlinama ljudi ili pojedinaca koji su njihovi junaci. Govorimo o sukobljavanju  vrline protagoniste“ – rekao je prof. dr Nikola Vukčević tokom svog predavanja.

Objasnio je da radnja priče predstavlja lično putovanje junaka, preispitivanje, rast svijesti, kao i da junak obično raste i uči tokom priče to jeste putovanja. Vukčević je istakao da su najbolje priče one koje govore o velikom problemu u kojem su i antagonista i protagonista u pravu, ali gdje pobijedi nijansa u sukobu argumenata i mišljenja.

„Kad god tokom novinarskog rada prekršite etičke principe, budite sigurni da ste u isto vrijeme povrijedili na desetine, moguće i stotine osoba, neke obmanuli, a neke naveli na pogrešne odluke i reakcije. Tim prije je važnije da istraživački novinari, kao vrhunski pregaoci ove profesije, budu krajnje etični. Oni moraju da budu primjer koji potvrđuje da se može i mora bolje!“ – kazala je urednica medijskih programa u NVO 35mm i urednica emisije „Regionalni Robin Hud“ Milica Đokđurić.

Ona je tokom treninga govorila o praktičnim primjerima i problemima na koje je nailazila tokom dugogodišnje novinarske prakse i borbe za ljudska prava u sukobu sa institucijama.

Programska direktorica NVO 35mm i novinarka Kristina Ćetković, govorila je o stereotipizaciji, marginalizaciji i getoizaciji vulnerabilnih grupa u medijima, kroz primjere u crnogorskim medijima.

„Kodeks novinara/ki Crne Gore ne obavezuje branšu ali je svrsishodan i dovoljan svima koji žele da se profesionalno i časno bave svojim pozivom“ – navela je ona.

Pomenuti projekat omogućiće podsticanje inkluzivnih i istraživačkih medijskih sadržaja, naglašavajući perspektive manjina – LGBTIQ osoba, osoba s invaliditetom, Roma, žena, korisnika i bivših korisnika psihoaktivnih supstanci.

Realizacijom projekta se želi ojačati profesionalna medijska scena u Crnoj Gori kroz održivi doprinos participativnoj demokratiji i procesu evropskih integracija, jačanje inkluzivnog izvještavanja, nezavisnog i istraživačkog novinarstva o EU integracijama, uz isticanje perspektive manjina.

Projekat u partnerstvu sprovode: produkcijska kuća Galileo production, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG), NVO 35mm, Romska organizacija “Koračajte sa nama – Phiren Amenca”, NVO LGBT Forum Progres, NVO 4Life i Fakultet političkih nauka UCG.

 

Aplauz za kolege novinare i koleginice novinarke

Aplauz za kolege novinare i koleginice novinarke

Dan slobode medija za crnogorske nosioce javne riječi neće biti drugačiji od onih prethodnih, osim što se većini bar na nekoliko dana tokom početka pandemije koronavirusa, učinilo da je COVID 19 uspio ono što gotovo nijednoj pojavi prije toga nije pošlo za rukom – da izbriše polarizaciju među konkurentskim kućama. To je potrajalo svega nekoliko dana, pa su se mnogi brzo i vratili “pravilima” kuća, autocenzurama, a sve češće pritiscima zvaničnika i vlasnika.

Otriježnjenje je podsjetilo i na to da novinari u najtežim momentima staju u prve borbene redove, ovoga puta odmah iza ljekara. Novinari/ke su tako, svakodnevno jurili/e po terenu informacije bez kojih bi država bila paralisana.

Zato aplauz za kolege i koleginice koji brzo prelazi u lupanje u šerpe jer su novinari i dalje obespravljeni, nezaštićeni i tako podložni pritiscima dok god su mediji ovisni o pomoći države. Mnogi od njih su honorarci/ke, a po platama – volonteri/ke.

Lupanje u šerpe bi tako trebalo da zamijeni koncert negodovanja i konstantno upiranje prstom u tužilaštvo i policiju jer još ne znamo ko je ubio Duška Jovanovića, pucao u Oliveru Lakic ili prebio Tufika Softića i Mladena Stojovića. I druge.

Zato smo danas na ljestvici Reportera bez granica na 105 mjestu od 180 zemalja- ubjedljivo potonji u regionu. A u zemlji “lidera” regiona.

Bili smo tako i lider u svjesnom i tužno nedemokratskom odavanju podataka o građanima zaraženim koronavirusom. Koji, podsjetićemo Vladu, uprkos virusu – zadržavaju i dalje svoja građanska prava. Čak i ono elementarno – da njihov medicinski karton – ostane privatna stvar.

Zato kolegama i koleginicama želimo da ovaj dan proslave u uvjerenju da održavaju demokratiju budnom, jer institucije dovoljno rade da je – uspavaju.

Do sljedeće godine i nekog boljeg mjesta na ljestvici sloboda.

Slobodni mediji su takođe preduslov i uslov slobodnog društva u kojem je traženje odgovora put ka nalaženju rješenja ili kompromisa, a NVO 35mm će uskoro kroz emisiju Regionalni Robin Hud upravo to i prikazati – da su transparentnost rada svih organa vlasti, pouzdanost informacija i medijski pritisak temelji na kojima bi trebalo da počiva novinarstvo.

Naš brend prije 15 godina stvoren u Crnoj Gori će se uskoro emitovati pred 15.000.000 ljudi u pet država regiona.

Milica Đokđurić
Urednica medijskih programa u NVO 35mm

Foto: rsf.org

Slobodni mediji su uslov demokratske države

Slobodni mediji su uslov demokratske države

Hapšenje urednika i novinara, izmjene loših zakona na koje se još čeka, neriješeni slučajevi napada na medije i novinare/ke, sve prisutniji fenomen lažnih vijesti, propagande i neetičkog izvještavanja, slab ekonomski položaj naših kolega i koleginica, slaba samoregulacija – ne daju nam povoda da slavimo i čestitamo Dan novinara Crne Gore.

Podsjećamo državne organe da se Ustavom jemči sloboda štampe i drugih vidova javnog obavještavanja i kada se postupa suprotno i ne njeguju se pomenute slobode, mediji prestaju da budu čuvari demokratije jer u tom slučaju demokratije – nema.

Kolege i koleginice pozivamo na poštovanje Kodeksa i osnovnih načela od kojih je ključno – da su dužni da djeluju u službi javnog interesa.

Kako bi dali nas doprinos, ove godine smo i uradili najopsežniju Analizu crnogorskih medija o standardima, manipulacijama i objektivnom izvještavanju u saradnji sa Sindikatom medija Crne Gore u okviru projekta „Istražuj kao novinar/ka! Otkrij medijsku pismenost!“, koju možete vidjeti na našem sajtu – http://www.nvo35mm.org/nema-imunih-na-senzacionalisticke-naslove/.

Imajući u vidu sve navedeno NVO „35mm“ ostaje dosljedna u svojoj misiji – “Slobodni mediji, građanaski aktivizam i ljudska prava” i poziva nadležne da rade na osnaživanju medijske zajednice jer je ona preduslov za kritičko promišljanje i mjerač pulsa demokratije.

Novinari ne smiju da strahuju za svoju bezbjednost

Novinari ne smiju da strahuju za svoju bezbjednost

NVO „35mm“ poziva državne institucije da promptno reaguju i riješe slučaj ugrožavanja bezbjednosti Vladimira Otaševića, novinara dnevnog lista „Dan“ i Mreže za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, partnera naše organizacije na mnogobrojnim projektima.

Kako tvrdi Otašević, njega je juče, dok je fotografisao državnog tužioca Miloša Šoškića i biznismena Zorana Bećirovića u tržnom centru Delta, napao Bećirovićev tjelohranitelj. Prema saznanjima dnevnog lista „Dan“ Mladen Mijatović, obezbjeđenje Bećirovića, je službenik MUP-a aviohelikopterske jedinice i Sektora za vanredne situacije.

Želimo da vjerujemo da će nadležni organi reagovati na vrijeme i uputiti jasnu poruku da niko nema pravo na ugrožavanje bezbjednosti i sprječavanje novinara u obavljanju njihovog posla koji je prije svega rad u interesu svih građana.

Novinarstvo je jedan od temeljnih stubova demokratskog društva, te s tim u vezi ugrožavanje slobode medija i njihovih poslenika, kao i napadi na novinare predstavljaju napad na sve građane. Podsjećamo da su do sada u Crnoj Gori zabilježeni brojni napadi, kao i da ubistvo glavnog urednika lista „Dan“ Duška Jovanovića nije riješeno.

Pozivamo državu da konačno stane na put napadima na novinare i pokaže, ne demagošku već realnu političku volju i spremnost da odbrani medijske slobode i jasno stavi do znanja da je interes javnosti da zna ispred ličnih i ostalih interesa.

Foto: dan.co.me