35mm - 35mm je nevladina, neprofitna organizacija sa vizijom promovisanja univerzalnih demokratskih vrijednosti, poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona kako bi pomogla približavanju Crne Gore Evropskoj uniji i drugim integracionim procesima. Od 2011. godine 35mm je dio Građanske alijanse.

Tag Archives

4 Članaka

Digitalna agenda – trening za novinare

35mm Admin 0 Komentara

⭐️ NVO 35mm u okviru projekta #ICEDA organizuje #trening u vezi sa Digitalnom agendom za Zapadni Balkan.

📚 Trening je otvoren za sve zainteresovane #novinare#blogere, kao i #studente novinarstva koji žele da unaprijede svoje znanje o Digitalnoj agendi.

📝 Trening će obuhvatiti teme kao što su:
🔗 Digitalna pismenost
🔗 Elektronske usluge
🔗 E-uprava

▶️ Prijave se vrše putem linka https://cutt.ly/LjkTbp1.
📍 Obuka će se održati online, putem ZOOM-a, 27. januara 2021. od 10: 00h.
⏰ Rok za prijavu je 22. januar 2021. do 18:00h.


*Projekat „Povećanje učešća građana na polju Digitalne agende – ICEDA“ finansijski je podržan od strane Evropske unije i dijelom kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore. Sprovode ga Fondacija Metamorfosis (Severna Makedonija), Open data Kosovo (Kosovo), Akademija za eUpravu (Estonija), CRTA – Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Srbija), NVO 35mm (Crna Gora) i Levizja Mjaft! (Albanija).

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: Upis u vrtiće bez papira i čekanja u redu

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: Upis u vrtiće bez papira i čekanja u redu

35mm Admin 0 Komentara

,,Korona kriza” je prokrčila put elektronskim rješenjima, pa je digitalna revolucija u punom mahu u danima pandemije očekivano imala najveći uticaj na razvoj i svakodnevni život društva i u Crnoj Gori. Kada su u pitanju digitalna rješenja, jedno je naročito naišlo na pohvalne komentare roditelja djece vrtićkog uzrasta. Posrijedi je elektronsko upisivanje u vrtić, koje se od ove godine organizuje putem sajta www.upisi.edu.me.

Svjesna činjenice koliko je predškolsko obrazovanje važno za pravilan razvoj djeteta, Marina Ćupić je i ove godine upisala svoje troje djece u vrtić. No, za razliku od prošle godine, uz značajno olakšanu proceduru, bez prikupljanja gomile papira i čekanja u redovima.

– Brže, dostupnije, jednostavnije… Kroz nekoliko klikova djecu upisujete u vrtić. Podaci koji se traže prilikom elektronskog upisa su poznati roditeljima. Ovim putem izbjegava se prikupljanje papira i  čekanje u redovima. Izuzetno intuitivna platforma. Ukoliko vam je dijete ranije pohađalo vrtić, kada unesete jedinstveni matični broj djeteta, platforma povuče ostale podatke, na vama je samo da ih provjerite. Zaista sjajno iskustvo. Velika je prednost što je procedura krajnje jednostavna te i roditelji koji nijesu digitalno pismeni mogu uspješno da upišu svoje mališane – kaže Ćupić.

Ranijih godina roditelji su morali da prikupljaju dokumentaciju i da lično upišu dijete u vrtić. Majke i očevi su morali da se suoče sa redovima u područnim jedinicima MUP-a kao i u prostorijama vrtića, dok je ovom platformom, prema riječima naše sagovornice, procedura značajno pojednostavljena.

– Osim što su roditelji morali da potroše više vremena, bilo je neophodno i da odgode svoje radne i druge obaveze da bi lično prikupili dokumentaciju i upisali dijete. Danas je to mnogo jednostavnije, pristup “na zahtjev “ vam je omogućio da upišete dijete kada vama to odgovara. Posebna vrijednost je što je platforma pokrenuta u trenucima kada smo se suočavali sa prvim talasom koronavirusa u Crnoj Gori. Na ovaj način je jedan digitalni proizvod dao veliki doprinos u borbi za očuvanje javnog zdravlja – ističe Ćupić.

Kao jedini korak do potpune digitalizacije ostalo je potpisivanje ugovora, koje roditelji još uvijek obavljaju lično u vrtićima.

Mnogi roditelji su u danima kada su vrtići bili zatvoreni uslijed rizične epidemiološke situacije, strahovali da će njihova djeca izgubiti radne navike.

– Izuzetno stresno za roditelje koji su pored radnih obaveza koje su obavljali od kuće morali da se pobrinu i da djeca iskoriste vrijeme na pravi način i ne izgube radne navike koje su izgradili u vrtiću. Sa druge strane jako je teško objasniti djeci vrtićkog uzrasta da ne bi smjelo da imaju bliski kontakt sa vršnjacima, da moraju da nose maske i da se pridržavaju novih pravila zbog “nevidljivog“ neprijatelja. Ipak, kada pronađete pravi pristup iznenađujuće je koliko djeca brzo usvajaju nova pravila i prihvataju “novu“ stvarnost.

Ćupić je pohvalila činjenicu da su se učiteljice i učitelji ipak potrudili da djeca koja ne idu u vrtić dobiju sadržaj putem Viber grupa za roditelje.

– Izuzetno kreativno i lijepo osmišljen sadržaj koji osim što pomaže djeci da budu u korak sa nastavom, pomaže i roditeljima da budu dio njihovog “svijeta“. Može se reći da su se na taj način roditelji zbližili sa djecom – kaže Ćupić.

Zahvaljujući elektronskoj platformi za upis u vrtiće značajno je olakšana upisna procedura , te usklađena sa epidemiološkom situacijom. Programer Aleksandar Popović koji je za potrebe Ministarstva prosvjete izradio platformu za elektronski upis u vrtiće, osnovne i srednje škole kaže da je najveća pažnja bila posvećena sigurnosti i pouzdanosti ove platforme.

– Otkazi i greške u radu nijesu prihvatljivi jer bi pojedini roditelji u tom slučaju bili onemogućeni da prijave dijete i na taj način bili dovedeni u neravnopravan položaj. Ovo je jedinstvena platforma koja se koristi za sve državne vrtiće u našoj državi – ističe Popović.

Jedan od glavnih izazova prema riječima Popovića bio je kreiranje intuitivnog i jednostavnog interfejsa kako bi veliki broj korisnika bez prethodne obuke mogao da se snađe u radu sa platformom. Pored toga, izazov je, kaže, bio i isprojektovati arhitekturu sistema na način da može da podnese visoko opterećenje u kratkom vremenskom intervalu dok traje upis. Da je platforma položila taj test potvrđuje i činjenica da je već prvog dana upisa nekoliko hiljada roditelja uspješno podnijelo prijave.

– Ovaj koncept je u velikoj mjeri pojednostavio proceduru upisa. Mnogi podaci koji se nalaze na formularima za upis se zapravo automatski preuzimaju iz drugih regitstara podataka. Time su roditelji lišeni obaveze ručnog unosa tih podataka. Kompletan proces upisa se vrši elektronskim putem i elimiše se potreba roditelja da podnosi podatke lično i to u „papirnoj“ formi. – kaže Popović.

Kroz akciju elektronskog upisa u vrtiće iz UNICEF-a su podsjetili roditelje u našoj zemlji da je predškolsko obrazovanje u najboljem interesu svakog djeteta.

– Naučna istraživanja širom svijeta pokazuju da je predškolsko obrazovanje ključno za dobrobit svakog djeteta, kao i za buduće obrazovanje i cjeloživotni razvoj djece. Zato je naša poruka svim roditeljima: pružite najbolji mogući početak vašem djetetu – upišite ga u vrtić i omogućite mu da se razvija kroz igru, učenje i druženje s vršnjacima! Mogućnost upisa preko interneta čini ovaj proces još bržim i lakšim – poručili su iz UNICEF-a.

Elektronski upis u predškolske ustanove u Crnoj Gori je završen, a u vrtiće je upisano oko 7,167 djece koja do sada nijesu išla u vrtić. Po automatizmu su ponovo upisana i sva djeca koja su upisana prošle godine, pa će od naredne godine oko 23 000 djece boraviti u predškolskim ustanovama, što je za oko 1000 djece više nego prošle godine.

– Ovaj podatak govori o tome da rad Ministarstva prosvjete na povećanju obuhvata djece predškolskim obrazovanjem ima efekta, te da će nastaviti da teže evropskom cilju, a to je da 95% djece bude obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem, uz paralelno povećanje kapaciteta predškolskih ustanova – saopštili su iz Ministarstva prosvjete.

U posljednje tri godine otvoreno je oko dvije hiljade novih mjesta za djecu u vrtićima u Crnoj Gori, od čega su tri otvorena u Podgorici, gdje je u toku gradnja još jednog, dok će se još dva vrtića izgraditi u Herceg Novom i Pljevljima. Jednostavan, dostupan i koncept koncipiran tako da u najvećoj mogućoj mjeri smanjuje unos podataka od strane samog korisnika, elektronski upis u vrtiće učinio je da roditelji budu oslobođeni komlikovane procedure prikupljanja papira prilikom upisa, da uštede vrijeme, te da sami odaberu  kada će pristupiti upisivanju, bez bojazni da će dugo čekati u redu neke od institucija. Usluga elektronskog upisa u vrtiće u Crnoj Gori ujedno je omogućila i potpuno informatičko praćenje postupka upisa od strane Ministarstva prosvjete, a izvjesno je i da predstavlja početak implementacije novog i sveobuhvatnog jedinstvenog informacionog sistema prosvjete.

Milica Đokđurić

Ovaj tekst pripremljen je u okviru projekta „Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende – ICEDA“, koji sufinansira Evropska unija, a sprovodi Metamorphosis Foundation (Sjeverna Makedonija), e-Governance Academy (Estonija), CRTA – Center for Research, Transparency, and Accountability (Srbija), NVO 35 mm (Crna Gora), Open Dana Kosovo (Kosovo) i Lëvizja Mjaft (Albanija).

Ovaj tekst je pripremljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Odgovornost za njegov sadržaj imaju isključivo NVO 35 mm i autor, i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Digitalna agenda & Zapadni Balkan (animacija)

Digitalna agenda & Zapadni Balkan (animacija)

35mm Admin 0 Komentara
📣📣📣 Kroz rad sa partnerima iz regiona pokušali smo da na kreativan način odgovorimo na pitanja:

🔎Šta je Digitalna agenda?
🔎Kojim relevantnim pitanjima se bavi?
🔎 Kakva je njena implementacija na Zapadnom Balkanu?

🎬🗣‼️🆕 Na šta je usmjerena Digitalna agenda i zašto je važna pogledajte u našoj animaciji.

Ova animacija je dio projekta “Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende -ICEDA“, koji kofinansira Evropska unija.

Ova animacija napravljena je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključivo odgovornost partnera na projektu ICEDA i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: KORONA UBRZALA DIGITALIZACIJU U OBRAZOVANjU
Vizual preuzet sa: www.ucidoma.me

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: KORONA UBRZALA DIGITALIZACIJU U OBRAZOVANjU

Katanac na školskoj kapiji, prazna školska dvorišta, prosvjetni radnici pred kamerama, a đaci kraj tv i kompjuterskih ekrana – slika je obrazovnog sistema u doba ,,korona krize“ koja je Crnu Goru zadesila u martu ove godine. Digitalizacija je najbrže napredovala upravo u ovom periodu, ne ostavivši mnogo prostora učenicima i nastavnicima da joj se prilagode. Nije bilo vremena za gubljenje zbog obustavljene nastave u školama, pa se Ministarstvo prosvjete uz podršku kompanije Amplitudo i drugih partnera u rekordnom roku organizovalo i klasičan koncept učenja nadomjestilo učenjem na daljinu uz platformu #UčiDoma koja je, prema riječima portparolke Ministarstva prosvjete Milice Lekić postala simbol  snage obrazovnog sistema Crne Gore i pokazatelj da se može funkionisati i u uslovima koji nam se čine nemogućim.  

– Kada je počela pandemija, za nedjelju dana uspostavljena je #UčiDoma platforma za učenje na daljinu, u toku prvog talasa epidemije koronavirusa. Snimljeno je 1.700 predavanja iz 17 nastavnih predmeta. Učestvovalo je oko 200 nastavnika iz 35 škola. Predavanja su emitovana na tri kanala koja je gledalo preko 80 osto građana Crne Gore. Otvoren je vebsajt, koji je imao preko 400.000 posjeta od strane skoro 100.000 korisnika. Otvoren je YouTube kanal sa preko tri miliona pregleda. #UčiDoma sadržaji su se emitovali i na albanskom jeziku, a organizovana je i TV priprema za polumaturske i maturske ispite – kaže Lekić. 

Na portalu #učidoma koji je nastao kako bi đacima u Crnoj Gori omogućio da ne propuste nijednu lekciju, dovoljno je kliknuti na razred koji učenik pohađa, potom na predmet, nakon čega mu biva dostupna lekcija. Na taj način, učenik je mogao lekciju da odsluša, zapiše, upamti i ponovi.

Okolnosti u kojima se našao obrazovni sistem zahtijevao je drugačiji način funkcionisanja. Nove vještine, znanja, ali i talenti u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT) u doba ,,korona krize”  brzo su postali izazov ne samo za crnogorske učenike, već i za profesore koji su prvi put pred kamerama držali predavanja. Profesorica razredne nastave i osnivačica udruženja ,,Prosvjetne zajednice Crne Gore” Olivera Leković kaže da nije bilo lako održati kvalitetan čas bez prisustva učenika i interakcije sa njima, u studiju sa skromnim uslovima i bez mogućnosti ponavljanja ukoliko dođe do greške. 

– Izraženi problem je bio i pripremiti za kratko vrijeme veliki broj časove bez nastavnog programa prilagođenog TV časovima. Nismo imali podršku nadzornika niti bilo koje druge stručne osobe koja bi bila zadužena da prati i po potrebi koriguje. Bukvalno smo znali do kasno uveče da pripremamo časove, a ujutro već da snimamo bez da smo imali vremena da još jednom provjerimo svoje prezentacije – kaže Leković. 

Naša sagovornica kao prednost koncepta učenja na daljinu putem platforme #UčiDoma izdvaja to što su časovi snimljeni u rekordno kratkom roku naišli na veliku podršku javnosti i pored činjenice da nastavni kadar nije bio obučen za držanje predavanja pred kamerama. Napominje i da je sam TV čas samo okosnica jednog regularnog časa.  

– Utisak mi je da su TV časovi više poslužili kao dodatna motivacija i podrška za redovno učenje i praćenje gradiva,ali ne kao i glavno sredstvo pomoću kojeg su djeca sticala znanja i savladavala novo gradivo. TV časovi nisu postigli svoj cilj kada su u pitanju časovi matematike, hemije, fizike, uglavnom prirodnih nauka i časova čiji je cilj da se savlada neka vještina, poput fizičkog vaspitanja i likovne kulture – kaže Leković. 

Na pitanje da li je digitalizacija u obrazovnom sistemu napravila svojevrsni iskorak kada su škole bile zatvorene, Leković kaže da bi digitalitzacija sigurno olakšala učenje za vrijeme zatvaranja škola da su te obrazovne ustanove valjano tehnički opremljene, a nastavnici adekvatno obučeni. 

– Nastavnici su jedina profesija u Crnoj Gori koja sama sebi mora da obezbjedi osnovna sredstva za rad. Naš nastavnik za potrebe škole i nastave sam plaća telefonske usluge i internet, sam kupuje računar, štampač, toner, papir, slušalice…Mi smo profesija sa najviše visokoškolaca, a sa platom nižom od prosječne. Pojavom Covida 19 i potrebom za učenjem na daljinu samo su isplivali na površinu višedecenijski problem. Takozvana digitalizacija prva 2- 3 mjeseca u CG školama svodila se uglavnom na praćenje časova na TV i komunikaciju preko Viber grupa i mejlova. Mali broj škola je obezbijedio platforme i obučio nastavnike za njihovo korišćenje – kaže Leković. 

Onlajn nastava je, osim profesore, pred poseban izazov stavila i roditelje učenika.

– Mnogi roditelji su reagovali i žalili se, naročito oni koji imaju više učenika, pa je teško bilo organizovati praćenje nastave na daljinu. Drugi problem je nepostojanje računarske opreme i interneta, česta isključenja električne energije. Izraženo je bilo i reagovanje roditelja, ali i nastavnika, defektologa i raznih udruženja koji su iskazali zabrinutost za učenike koji rade po inkluzivnom programu. Tokom nemogućnosti pohađanja nastave u školi, djeca sa teškoćama u razvoju nisu imala mogućnost neposredne podrške od strane asistenta, nedostajao je podsticaj odjeljenja i pospješivanje socijalizacije – kaže Leković.   

Da su pametna rješenja ipak ključna u kriznim situacijama, smatraju u Ministarstvu prosvjete. Oni navode da je digitalizacija kroz koncept ,,uči doma” napravila veliki iskorak u danima kada je pohađanje nastave u školama uslijed pandemije korona virusa bilo nemoguće.  

– Digitalizacija je posljednjih godina postala prioritet u obrazovnim sistemima širom svijeta i jedna od najčešćih tema kada je riječ o obrazovanju. Kroz projekte poput „Škole za 21. vijek“, naši učenici već došli su u dodir sa mikrobit računarima, razvijajući vještine iz oblasti kodiranja i kritičko mišljenje. Takođe, prethodnih godina rađeno je i na obuci nastavnog kadra u oblasti jačanja digitalnih kompetencija, a samo jedan od takvih projekata realizovan je sa kompanijom Oracle.

Naš obrazovni sistem i zvanično je zakoračio u proces digitalizacije kroz projekat Ministarstva prosvjete ,,Digitalna učionica”, koji se u prvim razredima osnovnih škola pilotira od ove školske godine. Svaki učenik prvog razreda u 500 odjeljenja i njihovih 500 nastvnika, pored klasičnih udžbenika od 1. oktobra ima i dodatak digitalnih udžbenika, odnosno digitalnih sadržaja koji su prikazani u formi 2D i 3D animacija, video materijala, simulacija, virtuelnih modela koji su vezani za nastavni plan i program i za sadržaj samog udžbenika. 

– Digitalni udžbenici nijesu zamjena za klasične udžbenike koje đaci takođe koriste, već služe da učenicima približe sadržaje koji su im do sad bili potpuno apstraktni, uz pomoć savremenih tehnologija. Digitalni udžbenici uključuju više od 100 obrazovnih animiranih filmova i video-zapisa prilagođenih uzrastu đaka prvaka, više od 300 interaktivnih igara i zadatka, virtualne panorame snimljene u Crnoj Gori, simulacije i druge edukativne sadržaje eminentnih svjetskih obrazovnih grupacija kao što su National Geographic, BBC, Twig, Klett i drugi – kažu u Ministarstvu prosvjete. 

Vizual preuzet sa: www.ucidoma.me

Majka prvaka Ognjena podijelila je sa nama iskustvo u vezi sa digitalnim udžbenicima uz koje je njen sin započeo školovanje ove godine.   

–  Naše porodično iskustvo sa digitalnim udžbenicima je očekivano odlično. Da krenemo od nekih tehničkih stvari. I sami znate da prvaci uglavnom ostavljaju udžbenike u školi, te nam digitalni udžbenici značajno olakšavaju praćenje gradiva i kod kuće, kako bismo eventualno pomogli svom prvaku. Osim toga, značajan broj animacija, video-materijala i simulacija itetako su korisni za najmlađe, jer se tako najbolje približava gradivo koje im je katkad apstraktno. Zadovoljstvo našeg prvaka digitalnim, kreativnim i interesantnim udžbenicima je toliko da se njihovom korišćenju,  pred spavanje raduje bezmalo kao izgranju sa drugarima – kaže naša sagovornica. 

Iz Ministarstva prosvjete kazali su da digitalizacija ni u kom slučaju nije ostavljanje djece satima pred ekranom. 

– Digitalizacija je sve suprotno od pasivizacije djece i nema za cilj da poveća broj sati koje djeca provode pred ekranima, već da ih usmjeri da vrijeme vrijeme u onlajn svijetu potroše na kvalitetniji način i usavršavaju digitalne vještine koje su im potrebne u 21. vijeku. Digitalizacija, kako je mi vidimo, je zapravo proces buđenja njihove mašte i kreativnosti kroz bolje i interesantnije predstavljanje gradiva – kažu u Ministarstvu prosvjete. 

Iz kompanije Mtel koja je finansijski podržala projekat ,,Digitalna učionica” kazali su  da su digitalni udžbenici u 21. vijeku ono sto je štamparija bila u srednjem vijeku, a to je uvod u renesansu i napredak društva.

Ako možemo da govorimo o pozitivnim uticaju ,,korona krize”, onda  je to ubrzanje digitalizacije i sveobuhvatnije korištenje njenih blagodeti. U krizi se učenje na daljinu pokazalo kao valjano rješenje da se ne propusti gradivo, dok je ubrzana digitalizacija pokazala da se digitalne vještine više ne vezuju samo za IKT sektor, već da su postale sastavni dio crnogorskog društva i okviru njega obrazovnog sistema. Korona je podstakla obrazovni sistem da brzo reaguje i bude inovativan. Svaki prosvjetni radnik koji je pred kamerama držao svoje predavanje, pokazao je da na svim nivoima pomjera lične granice za dobrobit svojih učenika, a samim tim obrazovnog sistema i društva u cjelini. Po završetku prethodne školske godine, 75 odsto srednjoškolaca ocijenilo je da su #UčiDoma predavanja izuzetno korisna, a njih 87 odsto je smatralo da su nastavnici bili zainteresovani za korišćenje #UčiDoma materijala. Ako je sudeći prema ovim rezultatima, učenje na daljinu moglo bi da bude održivo i nakon popuštanja mjera Nacionalnog koordinacionog tijela. 

 Milica Đokđurić

Ovaj tekst pripremljen je u okviru projekta „Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende – ICEDA“, koji sufinansira Evropska unija, a sprovodi Metamorphosis Foundation (Sjeverna Makedonija), e-Governance Academy (Estonija), CRTA – Center for Research, Transparency, and Accountability (Srbija), NVO 35 mm (Crna Gora), Open Dana Kosovo (Kosovo) i Lëvizja Mjaft (Albanija).

Ovaj tekst je pripremljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Odgovornost za njegov sadržaj imaju isključivo NVO 35 mm i autor, i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.