35mm - 35mm je nevladina, neprofitna organizacija sa vizijom promovisanja univerzalnih demokratskih vrijednosti, poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona kako bi pomogla približavanju Crne Gore Evropskoj uniji i drugim integracionim procesima. Od 2011. godine 35mm je dio Građanske alijanse.

Arhiva kategorije

134 Članaka
eUsluge na Zapadnom Balkanu i zašto su važne

eUsluge na Zapadnom Balkanu i zašto su važne

35mm Admin 0 Komentara

💻💻Vladine eUsluge možemo definisati kao automatizovane usluge koje su građanima pristupačnije i lakše za korišćenje.

❗️👉Kada govorimo o dobrom upravljanju, eUsluge predstavljaju efektivno riješenje, I povećavaju transparentnost vlade.

❗️👉Pojednostavljivanjem procedura i osiguravanjem otvorenosti, povećava se učešće građana, što pozitivno utiče na rast povjerenja u rad institucija

Ovaj infografik je dio projekta “Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende -ICEDA“, koji kofinansiraju Evropska unija i Ministarstvo javne uprave.

Ovaj infografik napravljena je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključivo odgovornost partnera na projektu ICEDA i ne odražava nužno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

 

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: Upis u vrtiće bez papira i čekanja u redu

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: Upis u vrtiće bez papira i čekanja u redu

35mm Admin 0 Komentara

,,Korona kriza” je prokrčila put elektronskim rješenjima, pa je digitalna revolucija u punom mahu u danima pandemije očekivano imala najveći uticaj na razvoj i svakodnevni život društva i u Crnoj Gori. Kada su u pitanju digitalna rješenja, jedno je naročito naišlo na pohvalne komentare roditelja djece vrtićkog uzrasta. Posrijedi je elektronsko upisivanje u vrtić, koje se od ove godine organizuje putem sajta www.upisi.edu.me.

Svjesna činjenice koliko je predškolsko obrazovanje važno za pravilan razvoj djeteta, Marina Ćupić je i ove godine upisala svoje troje djece u vrtić. No, za razliku od prošle godine, uz značajno olakšanu proceduru, bez prikupljanja gomile papira i čekanja u redovima.

– Brže, dostupnije, jednostavnije… Kroz nekoliko klikova djecu upisujete u vrtić. Podaci koji se traže prilikom elektronskog upisa su poznati roditeljima. Ovim putem izbjegava se prikupljanje papira i  čekanje u redovima. Izuzetno intuitivna platforma. Ukoliko vam je dijete ranije pohađalo vrtić, kada unesete jedinstveni matični broj djeteta, platforma povuče ostale podatke, na vama je samo da ih provjerite. Zaista sjajno iskustvo. Velika je prednost što je procedura krajnje jednostavna te i roditelji koji nijesu digitalno pismeni mogu uspješno da upišu svoje mališane – kaže Ćupić.

Ranijih godina roditelji su morali da prikupljaju dokumentaciju i da lično upišu dijete u vrtić. Majke i očevi su morali da se suoče sa redovima u područnim jedinicima MUP-a kao i u prostorijama vrtića, dok je ovom platformom, prema riječima naše sagovornice, procedura značajno pojednostavljena.

– Osim što su roditelji morali da potroše više vremena, bilo je neophodno i da odgode svoje radne i druge obaveze da bi lično prikupili dokumentaciju i upisali dijete. Danas je to mnogo jednostavnije, pristup “na zahtjev “ vam je omogućio da upišete dijete kada vama to odgovara. Posebna vrijednost je što je platforma pokrenuta u trenucima kada smo se suočavali sa prvim talasom koronavirusa u Crnoj Gori. Na ovaj način je jedan digitalni proizvod dao veliki doprinos u borbi za očuvanje javnog zdravlja – ističe Ćupić.

Kao jedini korak do potpune digitalizacije ostalo je potpisivanje ugovora, koje roditelji još uvijek obavljaju lično u vrtićima.

Mnogi roditelji su u danima kada su vrtići bili zatvoreni uslijed rizične epidemiološke situacije, strahovali da će njihova djeca izgubiti radne navike.

– Izuzetno stresno za roditelje koji su pored radnih obaveza koje su obavljali od kuće morali da se pobrinu i da djeca iskoriste vrijeme na pravi način i ne izgube radne navike koje su izgradili u vrtiću. Sa druge strane jako je teško objasniti djeci vrtićkog uzrasta da ne bi smjelo da imaju bliski kontakt sa vršnjacima, da moraju da nose maske i da se pridržavaju novih pravila zbog “nevidljivog“ neprijatelja. Ipak, kada pronađete pravi pristup iznenađujuće je koliko djeca brzo usvajaju nova pravila i prihvataju “novu“ stvarnost.

Ćupić je pohvalila činjenicu da su se učiteljice i učitelji ipak potrudili da djeca koja ne idu u vrtić dobiju sadržaj putem Viber grupa za roditelje.

– Izuzetno kreativno i lijepo osmišljen sadržaj koji osim što pomaže djeci da budu u korak sa nastavom, pomaže i roditeljima da budu dio njihovog “svijeta“. Može se reći da su se na taj način roditelji zbližili sa djecom – kaže Ćupić.

Zahvaljujući elektronskoj platformi za upis u vrtiće značajno je olakšana upisna procedura , te usklađena sa epidemiološkom situacijom. Programer Aleksandar Popović koji je za potrebe Ministarstva prosvjete izradio platformu za elektronski upis u vrtiće, osnovne i srednje škole kaže da je najveća pažnja bila posvećena sigurnosti i pouzdanosti ove platforme.

– Otkazi i greške u radu nijesu prihvatljivi jer bi pojedini roditelji u tom slučaju bili onemogućeni da prijave dijete i na taj način bili dovedeni u neravnopravan položaj. Ovo je jedinstvena platforma koja se koristi za sve državne vrtiće u našoj državi – ističe Popović.

Jedan od glavnih izazova prema riječima Popovića bio je kreiranje intuitivnog i jednostavnog interfejsa kako bi veliki broj korisnika bez prethodne obuke mogao da se snađe u radu sa platformom. Pored toga, izazov je, kaže, bio i isprojektovati arhitekturu sistema na način da može da podnese visoko opterećenje u kratkom vremenskom intervalu dok traje upis. Da je platforma položila taj test potvrđuje i činjenica da je već prvog dana upisa nekoliko hiljada roditelja uspješno podnijelo prijave.

– Ovaj koncept je u velikoj mjeri pojednostavio proceduru upisa. Mnogi podaci koji se nalaze na formularima za upis se zapravo automatski preuzimaju iz drugih regitstara podataka. Time su roditelji lišeni obaveze ručnog unosa tih podataka. Kompletan proces upisa se vrši elektronskim putem i elimiše se potreba roditelja da podnosi podatke lično i to u „papirnoj“ formi. – kaže Popović.

Kroz akciju elektronskog upisa u vrtiće iz UNICEF-a su podsjetili roditelje u našoj zemlji da je predškolsko obrazovanje u najboljem interesu svakog djeteta.

– Naučna istraživanja širom svijeta pokazuju da je predškolsko obrazovanje ključno za dobrobit svakog djeteta, kao i za buduće obrazovanje i cjeloživotni razvoj djece. Zato je naša poruka svim roditeljima: pružite najbolji mogući početak vašem djetetu – upišite ga u vrtić i omogućite mu da se razvija kroz igru, učenje i druženje s vršnjacima! Mogućnost upisa preko interneta čini ovaj proces još bržim i lakšim – poručili su iz UNICEF-a.

Elektronski upis u predškolske ustanove u Crnoj Gori je završen, a u vrtiće je upisano oko 7,167 djece koja do sada nijesu išla u vrtić. Po automatizmu su ponovo upisana i sva djeca koja su upisana prošle godine, pa će od naredne godine oko 23 000 djece boraviti u predškolskim ustanovama, što je za oko 1000 djece više nego prošle godine.

– Ovaj podatak govori o tome da rad Ministarstva prosvjete na povećanju obuhvata djece predškolskim obrazovanjem ima efekta, te da će nastaviti da teže evropskom cilju, a to je da 95% djece bude obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem, uz paralelno povećanje kapaciteta predškolskih ustanova – saopštili su iz Ministarstva prosvjete.

U posljednje tri godine otvoreno je oko dvije hiljade novih mjesta za djecu u vrtićima u Crnoj Gori, od čega su tri otvorena u Podgorici, gdje je u toku gradnja još jednog, dok će se još dva vrtića izgraditi u Herceg Novom i Pljevljima. Jednostavan, dostupan i koncept koncipiran tako da u najvećoj mogućoj mjeri smanjuje unos podataka od strane samog korisnika, elektronski upis u vrtiće učinio je da roditelji budu oslobođeni komlikovane procedure prikupljanja papira prilikom upisa, da uštede vrijeme, te da sami odaberu  kada će pristupiti upisivanju, bez bojazni da će dugo čekati u redu neke od institucija. Usluga elektronskog upisa u vrtiće u Crnoj Gori ujedno je omogućila i potpuno informatičko praćenje postupka upisa od strane Ministarstva prosvjete, a izvjesno je i da predstavlja početak implementacije novog i sveobuhvatnog jedinstvenog informacionog sistema prosvjete.

Milica Đokđurić

Ovaj tekst pripremljen je u okviru projekta „Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende – ICEDA“, koji sufinansira Evropska unija, a sprovodi Metamorphosis Foundation (Sjeverna Makedonija), e-Governance Academy (Estonija), CRTA – Center for Research, Transparency, and Accountability (Srbija), NVO 35 mm (Crna Gora), Open Dana Kosovo (Kosovo) i Lëvizja Mjaft (Albanija).

Ovaj tekst je pripremljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Odgovornost za njegov sadržaj imaju isključivo NVO 35 mm i autor, i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

7 razloga zašto bi svi trebalo da razumiju digitalnu transformaciju

7 razloga zašto bi svi trebalo da razumiju digitalnu transformaciju

35mm Admin 0 Komentara
✔️✔️✔️Digitalna transformacija predstavlja promjenu u načinu na koji funkcionišemo i doprinosimo društvu koristeći dostupnu tehnologiju.

💻💻💻Ljudi često izjednačavaju pojmove digitalna transformacija I digitalizacija, i mada jesu povezane, važno je da razumijemo da to nijesu isti pojmovi.
❗️Digitalne inicijative treba objasniti svim interesnim stranama tako da ih svi razumiju. U suprotnom će se te inicijative teže podržati, a samim tim i implementirati


Ovaj infografik je dio projekta “Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende -ICEDA“, koji kofinansira Evropska unija.

Ovaj infografik napravljena je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključivo odgovornost partnera na projektu ICEDA i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

25 godina dokazuje vlasništvo

25 godina dokazuje vlasništvo

35mm Admin 0 Komentara

To što je platio zemljište, sačinio kupoprodajni ugovor, upisao se kao vlasnik i pribavio posjedovni list, Cetinjaninu Iliji Đuroviću nije bilo garancija i da svojom zemljom može slobodno da raspolaže. Ubrzo nakon kupovine, saznao je da se ni jedna od parcela ne vodi na njegovo ime.

Slučaj Cetinjanina Ilije Đurovića jedan je od 34 u Crnoj Gori, koji je preko 20 godina u sudskim fiokama, a kome se epilog ne nazire ni danas. Kada je 1995. godine od svog sugrađanina kupio preko 13.000 metara kvadratnih zemljišta i upisao se kao vlasnik nepokretnosti u katastarskoj opšini Dobrsko selo, naš sagovornik nije ni slutio da će plan o porodičnom biznisu zamijeniti agonijom u sudskim salama.

– Zamisao mi je bila da na tom imanju na Cetinju napravim veliku štalu i veliku klanicu, jer sam na Cetinju, u gradu, imao mesaru i plaćao zakup za prostor. Četvoro djece sam od tih prihoda planirao da školujem i izvedem na put. No, brzo nakon kupovine, na kojem god dijelu imanja sam se pojavio, pojavljivali su se novi vlasnici i tjerali su me sa tog imanja. Tada sam bio prinuđen da se obratim cetinjskom katastru da napravimo premjer, nisu mi izašli u susret. Od 13.600 metara kvadratnih zemljišta koje sam kupio, danas nemam ni jedan jedini metar – kaže Ilija Đurović.

Nakon što je platio zemljište, sačinio kupoprodajni ugovor, upisao se kao vlasnik i pribavio posjedovni list, ovaj Cetinjanin je saznao da se neko grubo poigrao sa njegovim pravom na mirno uživanje imovine, te utvrdio da se nijedna od kupljenih parcela za koje plaća porez ne vodi na njegovo ime. Ilija se tada obratio Upravi za nekretnine u kojoj je, kako tvrdi, umjesto dokumentacije kojom bi potvrdio vlasništvo, dobio uput da pravdu zatraži na sudu.

– Sa Upravom za nekretnine sam imao loše iskustvo, obraćao sam im se više od deset puta, čak su me slali sa Cetinja u Podgoricu, gdje su me uvijek upućivali na sud. Evo koliko je vremena prošlo, ja svoje pravo nijesam uspio da ostvarim. Nadam se da svojoj djeci u amanet neću morati da ostavim ovaj spor koji je zbog banalne stvari – dokazivanja granica međa započet prije četvrt vijeka – kaže Đurović.

Iz Uprave za nekretnine nijesu odgovorili na pitanja da li je bilo nužno da ovaj problem dobije sudski epilog, te kako je moguće da je imovina Ilije Đurovića o kojoj posjeduje kupoprodajni ugovor i posjedovni list završila u tuđe ruke i pored tvrdnje ovog Cetinjanina da istu nije prodao, poklonio, niti dao pod hipoteku. Đurović tvrdi da nije dobio ni hronologiju upisa prava svojine na spornim parcelama, te informaciju na osnovu kojih dokumenata je ista rađena.

Sud je prije dvije godine u jednom dijelu ipak prepoznao prava ovog Cetinjanina, pa je oko hiljadu metara kvadratnih, u međuvremenu uknjiženih na državu, pravosnažnom presudom vraćeno Đuroviću.  

– Država je sad napravila povraćaj jednog dijela što se na nju vodio, oko hiljadu kvadrata je u pitanju i za njih sam dobio posjedovni list. Što se ostalog tiče, nije prešlo u moje vlasništvo, nadam se da će se uskoro i to desiti. Ja samo želim da država radi iskreno i pošteno, pa ako to nije moje, samo neka mi daju papir da to nije moje, neka dokažu da nije moje – poručio je Đurović.

Doktor pravnih nauka Aleksandar Kovačević kaže da je Đurovićev predmet čist te da je više fizičkih i pravnih lica uzurpiralo imovinu Đurovića, koju je on kupio od prethodnog vlasnika i zaključio kupoprodajni ugovor.

– Gospodin Đurović posjeduje ovjereni ugovor koji potvrđuje da je isplatio iznos koji je tražen za zemlju, on je platio i porez na promet i dobio rješenje o uknjižbi, znači on ima najurednija dokumenta koja neko može imati o vlasništvu. Njemu je vlasništvo izbrisano i ta njegova velika parcela je njegovim susjedima prepisana, zašto je to Uprva za nekretnine uradila meni ostaje dilema – da li je u pitanju neznanje ili korupcija. Njegov predmet je čist i jasno je da je njegovo pravo povrijeđeno. U jednom dijelu gdje je mogao da dođe do dokumentacije i gdje je ona bila uredna, u vrlo kratkom roku, za svega godinu dana, Đurović je došao do pravde od Osnovnog do Vrhovnog suda, i taj dio zemlje mu je vraćen – zaključio je Kovačević.

Na policama crnogorskih sudova je 34 predmeta koji traju preko 20 godina, što čini 0.08 odsto od ukupnog broja aktivnih predmeta.

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Vesna Medenica početkom godine je izjavila da su se sudovi uspješno uhvatili u koštac sa starim predmetima, te da je cilj da u 2020. godini „očiste sudijske stolove“ od starih predmeta. U tu svrhu su uz pomoć međunarodnih partnera iz projekta „Eurol“ identifikovali prepreke za pravovremeno rješavanje sporova, zbog čega su održali sastanak sa predstavnicima Uprave policije, Uprave za nekretnine, Udruženja sudskih vještaka Crne Gore i Pošte Crne Gore.

– Uprava za nekretnine je ranije vrlo slabo  sarađivala sa vještacima, nije im dostavljala dokumenta koja su potrebna i iz tog razloga ovaj predmet toliko dugo traje. Avionski snimak i još par dokumenta koja bi trebalo da budu u posjedu Uprave za nekretnine, jednostavno ih nema i vještak ne može stare parcele da poklopi sa novim, a ta dokumenta se inače moraju čuvati trajno i ne smiju se izgubiti –  kaže Kovačević.

Ilija Đurović kaže da je problem u vezi sa povraćajem imovine pokušao da riješi van sudnice, ali nije naišao na dobru volju onih koji su, kako tvrdi, zaposjeli njegovu zemlju.

– Đe sam se god pojavio na mojoj parceli, nijesam bio tamo poželjan, čak su mi i prijetili, ćerali su me, gađali kršima, pa sam i te neprijatnosti pored spora u vezi sa zemljištem takođe morao da riješim putem suda. Svaki sudski postupak košta, ni sam ne mogu izračunati koliko sam do sad dao novca za sudske vještake, za sud, za izlaženje komisije na teren, to je enorman iznos. Ta neizvjesnost tokom ovih 25 godina me uništila, mene i moju familiju. Dobio sam i dijabetes, na insulinu sam zbog stresa, suđenja, moljakanja, traženja pravde – kaže Đurović.

Spora pravda je prema jednoj izreci pola nepravde, a nekada i cijela nepravda. Ako nepoštovanju prava na suđenje u razumnom roku dodate i ćutanje administracije, na dobrom smo putu da građani izgube povjerenje u pravosudni sistem, ali i stabilnost državne uprave. Nakon 25 godina obijanja pragova sudova, Ilija Đurović ipak nije izgubio nadu da će njegov predmet u crvenom omotu, koji opomije da je započet u prošlom vijeku, uskoro dobiti epilog.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Podrška EU integraciji u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24“ koji je podržan od Fonda braće Rokfeler. Stavovi izneseni u ovom tekstu ne moraju odražavati mišljenje donatora koji je podržao projekat.

Milica Đokđurić

Foto: privatna arhiva

Digitalna agenda & Zapadni Balkan (animacija)

Digitalna agenda & Zapadni Balkan (animacija)

35mm Admin 0 Komentara
📣📣📣 Kroz rad sa partnerima iz regiona pokušali smo da na kreativan način odgovorimo na pitanja:

🔎Šta je Digitalna agenda?
🔎Kojim relevantnim pitanjima se bavi?
🔎 Kakva je njena implementacija na Zapadnom Balkanu?

🎬🗣‼️🆕 Na šta je usmjerena Digitalna agenda i zašto je važna pogledajte u našoj animaciji.

Ova animacija je dio projekta “Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende -ICEDA“, koji kofinansira Evropska unija.

Ova animacija napravljena je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključivo odgovornost partnera na projektu ICEDA i ne odražava nužno stavove Evropske unije.