35mm - 35mm je nevladina, neprofitna organizacija sa vizijom promovisanja univerzalnih demokratskih vrijednosti, poštovanja ljudskih prava i vladavine zakona kako bi pomogla približavanju Crne Gore Evropskoj uniji i drugim integracionim procesima. Od 2011. godine 35mm je dio Građanske alijanse.

Arhiva kategorije

131 Članaka
Voda i struja samo za domicilne Rome?

Voda i struja samo za domicilne Rome?

35mm Admin 0 Komentara

U podgoričkom naselju Vrela Ribnička tvrde da su bez vode i struje bili tokom najdrastičnijih mjera u martu koje je NKT donijelo u cilju spriječavanja širenja zarazne bolesti

Mještanin podgoričkog naselja Vrela Ribnička Arsim Bajraj, otac četvoro maloljetne djece, kaže da on i njegovi sunarodnici dobro znaju šta je higijena, ali da nemaju uslova da istu upražnjavaju kako bi se zaštitili od zarazne bolesti.

– Kad nadležni kažu da peremo ruke, mi to znamo i bez njih, ali kako da peremo ruke kad šest godina nemam vodu. Posljednje tri godine uzimam vodu od komšije, zamolio sam ga dok se ne snađem. U Vodovodu su mi rekli da nemam posjedovni list, a posjedovni list nema niko u ovom naselju, da li to znači da bi svi trebalo da budemo bez vode – kaže Bajraj.

Bajram dodaje da i njegovi sunarodnici, od kojih su većina raseljena lica, dijele iste nevolje – nijesu u mogućnosti da poštuju preporuke Nacionalnog koordinacionog tijela o održavanju higijene, jer na periferiji glavnog grada, u naselju Vrela Ribnička koje broji na stotine romskih i egipćanskih porodica, i pranje ruku – predstavlja luksuz.

Mještanin Sedat Neziraj kaže da ga nakon svakog radnog dana sačeka suva slavina, te da bi utolio žeđ porodice, ne preostaje mu ništa drugo nego da sa Cijevne doprema vodu za domaćinstvo.

– Obraćao sam se svim institucijama za pomoć i niko me nikad nije pozvao, u Vodovodu su kazali da bi trebalo da imamo posjedovni list, mi to nemamo – kaže Neziraj.

Da se naši sugrađani na periferiji grada nijesu borili samo sa žeđu, potvrđuju i oni koji su u mraku provodili dane samoizolacije. Mještanka naselja Vrela Ribnička Lizabeta Gaši kaže da četiri godine sa porodicom živi u mraku.

– U mraku se ne može ništa, tokom dana i nekako dok ima svjetlosti, uveče za dijete od četiri godine ne vidim ni đe mu je voda ni đe mu je flašica, nemamo struju i živimo baš loše. Najmlađe dijete ima astmu i za njega najviše strahujem – kaže Gaši.

Predsjednik Romskog savjeta Isen Gaši negira navode onih koji tvrde da su bez vode i struje, te dodaje da su u martu, kada se korona virus proširio i na teritoriji Crne Gore, za više desetina kuća, pustili vodu i struju, te da nijedno domaćinstvo u tom nije oskudijevalo.

Slike koje smo mi zatekli na terenu ipak govore drugačije.

Nakon što je u zgradama kampa na Vrelima Ribničkim zabilježen slučaj zaraze, nadležni su čitav kompleks stavili u karantin gotovo mjesec. Tako je i humanitarna pomoć u vidu hrane, ljekova i higijenskih sredstava bila skoncentrisana uglavnom tamo, dok je na stotine porodica u kućama oko kampa, kako tvrde naši sagovornici, bilo desetkovano virusom gladi.

– U kampu na Koniku su dijelili pomoć, a ovamo kod nas ništa, tek kada se malo poboljšalo stanje sa virusom, dijelili su kod nas. Ali ti paketi mojoj porodici nijesu bili dovoljni, nas je devetoro, za nas je to premalo, često smo znali da legnemo i gladni – kaže Lizabeta Gaši.

Portparolka Crvenog krsta Crne Gore Milica Kovačević kazala nam je da ukoliko je porodica socijalno ugrožena i ukoliko ima velike potrebe, sigurno će imati utisak da humanitarni paket nije dovoljan.

– Ono što jeste činjenica jeste da humanitarni paket ne može da riješi nečiju socijalnu ugroženost, ne može da riješi problem nekoga ko je trajno nezaposlen, nego je on vrsta podrške koja nekom olakšava svakodnevicu u određenom vremenskom periodu – kaže Kovačević.

Iz Crvenog krsta kažu da je tokom epidemije podijeljeno oko 6.000 paketa romskim porodicama širom Crne Gore. Priznaju da su prioritet imali oni koji su se našli u karantinu, ali odbijaju optužbe na račun selektivne podjele.

– Uvijek je kriterijum stepen ugroženosti, nikakav drugi kriterijum ne postoji u Crvenom krstu i mi se time vodimo i u redovnim i u vanrednim okolnostima. Jesmo li uspjeli stoprocentno, vjerovatno da nijesmo, jer je bilo vrlo teško napraviti i detaljnu analizu potreba kad vi nemate mogućnost da uđete u nečiju kuću zbog trenutne situacije i kada ne možete da prođete kroz nečiju dokumentaciju, kad nemate vremena, jer je ljudima hitno potrebna pomoć – dodala je Kovačević.

Predsjednik romskog savjeta Isen Gaši kazao je da u naselju koje većinom naseljavaju Romi, nije falilo hrane tokom dana kada su na snazi bile najrigoroznije mjere Nacionalnog koordinacionog tijela.

– Niko ne može da se žali da nije bilo dosta, bilo je dosta. Mi smo bili kod raseljenih lica, najviše smo prema njima okrenuti bili, ne prema domaćima. Od Glavnog grada dobili smo 650 paketa i odmah smo reagovali i uz pomoć naših volontera tu pomoć podijelili – kaže Gaši.

Nadležni su svakodnevno upozoravali da je kod Roma, zbog gustine naseljenosti i brojnosti kontakata – epidemiološki rizik velik, te ih pozivali da pojačaju ličnu higijenu i ograniče kretanje. No, uz bojazan da će mu uslijed poštovanja apela ,ostani doma, porodica biti gladna, mještanin naselja Vrela Ribnička Besim Hajrizi nije imao drugog izbora, nego da obrok traži van kuće.

– Izdržavali smo se od kontejnera, sakupljali sirovine, pripadnici MUP-a zaustavili su me jedan dan i rekli mi da se vratim kući jer nije bezbjedno da to radim i upozorili me da bih tako mogao zarazu u kuću da unesem – kaže Hajrizi.

Na nedopustivost uskraćene vode i struje tokom epidemije korona virusa, upozorava i predstavnik građanskog pokreta UPRE koji se bavi pravima Roma i Egipćana Elvis Beriša.

– Tokom epidemije problemi ove zajednice su se samo udvostručili, ljudi nisu imali pristup vodi, što i danas možemo potvrditi kod velikog broja porodica. S druge strane, nemaju pristup električnoj mreži, a to odmah rezultira time da oni koji imaju djecu školskog uzrasta, ne mogu da prate nastavu od kuće. Mnogi nijesu ni imali uređaje za praćenje nastave – kaže Beriša.

Vlada je za najugroženije i nezaposlene tokom epidemije korona virusa opredijelila novčanu pomoć, no veliki broj Roma, i pored neuslova u kojima se našao, nije mogao to pravo da iskoristi.

– Postoji veliki broj porodica koje nijesu registrovane u Centru za socijalni rad, a mnogi rade i u sivoj zoni i ne mogu biti korisnici 50 eura koje je Vlada predvidjela za nezaposlena lica – kaže Beriša.

Bez pijaće vode, u idealnim uslovima za širenje zaraze, mještani naselja Vrela Ribnička strahuju da bi se mogli zaraziti virusom korona.

– Plašim se zbog toga, jer ako se vrati opet ovaj virus u naselje i ako nas zatvore, kako ćemo bez vode, jer moram po vodu da idem van naselja – kaže Sedat Neziraj.

U Crnoj Gori je preko šest hiljada Roma i Egipćana, od kojih polovina stanuje u glavnom gradu. U Izvještaju Evropske komisije za prošlu godinu navodi se da su najugroženija zajednica u našoj državi. Ni u vrijeme epidemije, njihov položaj nije izdignut na skali prioriteta nadležnih. Nevolje Roma i Egipćana su se zapravo samo nagomilale na nehumane uslove u kojima inače žive. Da li će Vlada iz ovih propusta izvući lekciju za rješavanje problema koje bi trebalo da bude sprovedeno u skladu sa principima zaštite temeljnih ljudskih prava ili će jedno pravo isključivati drugo, znaćemo već tokom narednih rigoroznih mjera.

Do tada, naši sugrađani na periferiji glavnog grada, kažu da im kao sredstvo zaštite ostaje samo držanje fizičke distance, baš kao što ih društvo drži na onoj socijalnoj. Bez dokumenata, vode, struje, dovoljno hrane i higijenskih sredstava, svakako su, kažu, izolovani od ostatka svijeta.

Ovaj tekst je nastao u okviru projekta „Podrška EU integraciji u okviru pregovaračkih poglavlja 23 i 24” koji je podržan od Fonda braće Rokfeler. Stavovi izneseni u ovom tekstu ne moraju odražavati mišljenje donatora koji je podržao projekat.

Milica Đokđurić

Foto: RomaNet

Štampano izdanje teksta možete naći u dnevnim novinama DAN ili na njihovom portalu.

Formirana nacionalna mreža za Digitalnu agendu

Formirana nacionalna mreža za Digitalnu agendu

35mm Admin 0 Komentara

Prvi sastanak novoformirane nacionalne mreže civilnog sektora održan je danas 8.decembra 2020.godine. Cilj mreže je informisanje i podrška građanima u vezi sa Digitalnom agendom i elektronskim servisima, a realizuje se u sklopu projekta ICEDA (Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende – ICEDA).

Mrežu u Crnoj Gori čine četiri organizacije, NVO 35mm kao jedan od partnera na projektu, i tri organizacije dobitnice granta u sklopu ICEDA sheme malih grantova za podršku pri formiranju lokalnih e-centara koji će služiti za podršku građanima: NVO Centar za Omladinsku edukaciju (u saradnji sa NVO NEST), NVO Super Hub i NVO Koračajte sa nama- Phiren Amenca. Sve četiri organizacije su dio ICEDA regionalne mreže, koja među vodećim aktivnostima ima formiranje 15 e-centara u pet zemalja Zapadnog Balkana.


U narednom periodu u Crnoj Gori će biti formirana tri e-centra (dva u Podgorici i jedan u Pljevljima) u partnerstvu sa opštinama i vaspitno obrazovnim ustanovama. Fokus centara je da pruže besplatnu direktnu podršku građanima kroz konkretna uputstva za korišćenje dostupnih elektronskih servisa na lokalnom i nacionalnom nivou. Ovu vrstu pomoći će moći ostvariti u e-centrima, kao i putem zvaničnih e-mail adresa i kontakt telefona (koji će biti dostupni na sajtovima organizacija). E-centri će organizovati edukativne treninge, a putem društvenih mreža i medija će dijeliti mnoštvo korisnih sadržaja.

Ciljne grupe formirane nacionalne mreže su: mladi, preduzetnici, nastavni kadar, inkluzija romske i egipćanske djece, kao i stanovnici ruralnih područja. Potreba za e-centrima je veća nego ranije, jer su nas mjere za suzbijanje pandemije, usmjerile ka digitalnom načinu života kako na ličnom tako i na profesionalnom planu.

Cilj ICEDA projekta je povećanje upotrebe e-usluga i omogućavanje svim građanima regiona da iskoriste benefite digitalne transformacije. Stoga će se kroz ICEDA projekat realizovati promocija Digitalne agende i davati doprinos u rješavanju pitanja koji onemogućavaju široku upotrebu e-usluga uz uvođenje novih i kvalitetnih usluga na svim nivoima. Formirana nacionalna mreža će osnažiti saradnju između civilnog
sektora i državnih institucija, što će dalje za cilj imati inkluzivnu digitalnu agendu usredsređenu na građane.

Povećanje građanskog angažmanju na polju Digitalne agende – ICEDA“ sufinansira Evropska unija, a implementira Metamorphosis Foundation (Sjeverna Makedonija) kao vodeći partner. Ostali partneri na projektu su: e-Governance Academy (Estonija), CRTA – Center for Research, Transparency, and Accountability (Srbija), NVO 35 mm (Crna Gora), Open Dana Kosovo (Kosovo) i Lëvizja Mjaft (Albanija). 

Ovaj projekat podržan je i od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Cilj partnerstva je povećati angažovanje organizacija civilnog društva (OCD) u oblikovanju i primjeni Digitalne agende na Zapadnom Balkanu.

eUsluge na Zapadnom Balkanu i zašto su važne

eUsluge na Zapadnom Balkanu i zašto su važne

35mm Admin 0 Komentara

💻💻Vladine eUsluge možemo definisati kao automatizovane usluge koje su građanima pristupačnije i lakše za korišćenje.

❗️👉Kada govorimo o dobrom upravljanju, eUsluge predstavljaju efektivno riješenje, I povećavaju transparentnost vlade.

❗️👉Pojednostavljivanjem procedura i osiguravanjem otvorenosti, povećava se učešće građana, što pozitivno utiče na rast povjerenja u rad institucija

Ovaj infografik je dio projekta “Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende -ICEDA“, koji kofinansiraju Evropska unija i Ministarstvo javne uprave.

Ovaj infografik napravljena je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključivo odgovornost partnera na projektu ICEDA i ne odražava nužno stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

 

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: Upis u vrtiće bez papira i čekanja u redu

Nova priča u sklopu projekta ICEDA: Upis u vrtiće bez papira i čekanja u redu

35mm Admin 0 Komentara

,,Korona kriza” je prokrčila put elektronskim rješenjima, pa je digitalna revolucija u punom mahu u danima pandemije očekivano imala najveći uticaj na razvoj i svakodnevni život društva i u Crnoj Gori. Kada su u pitanju digitalna rješenja, jedno je naročito naišlo na pohvalne komentare roditelja djece vrtićkog uzrasta. Posrijedi je elektronsko upisivanje u vrtić, koje se od ove godine organizuje putem sajta www.upisi.edu.me.

Svjesna činjenice koliko je predškolsko obrazovanje važno za pravilan razvoj djeteta, Marina Ćupić je i ove godine upisala svoje troje djece u vrtić. No, za razliku od prošle godine, uz značajno olakšanu proceduru, bez prikupljanja gomile papira i čekanja u redovima.

– Brže, dostupnije, jednostavnije… Kroz nekoliko klikova djecu upisujete u vrtić. Podaci koji se traže prilikom elektronskog upisa su poznati roditeljima. Ovim putem izbjegava se prikupljanje papira i  čekanje u redovima. Izuzetno intuitivna platforma. Ukoliko vam je dijete ranije pohađalo vrtić, kada unesete jedinstveni matični broj djeteta, platforma povuče ostale podatke, na vama je samo da ih provjerite. Zaista sjajno iskustvo. Velika je prednost što je procedura krajnje jednostavna te i roditelji koji nijesu digitalno pismeni mogu uspješno da upišu svoje mališane – kaže Ćupić.

Ranijih godina roditelji su morali da prikupljaju dokumentaciju i da lično upišu dijete u vrtić. Majke i očevi su morali da se suoče sa redovima u područnim jedinicima MUP-a kao i u prostorijama vrtića, dok je ovom platformom, prema riječima naše sagovornice, procedura značajno pojednostavljena.

– Osim što su roditelji morali da potroše više vremena, bilo je neophodno i da odgode svoje radne i druge obaveze da bi lično prikupili dokumentaciju i upisali dijete. Danas je to mnogo jednostavnije, pristup “na zahtjev “ vam je omogućio da upišete dijete kada vama to odgovara. Posebna vrijednost je što je platforma pokrenuta u trenucima kada smo se suočavali sa prvim talasom koronavirusa u Crnoj Gori. Na ovaj način je jedan digitalni proizvod dao veliki doprinos u borbi za očuvanje javnog zdravlja – ističe Ćupić.

Kao jedini korak do potpune digitalizacije ostalo je potpisivanje ugovora, koje roditelji još uvijek obavljaju lično u vrtićima.

Mnogi roditelji su u danima kada su vrtići bili zatvoreni uslijed rizične epidemiološke situacije, strahovali da će njihova djeca izgubiti radne navike.

– Izuzetno stresno za roditelje koji su pored radnih obaveza koje su obavljali od kuće morali da se pobrinu i da djeca iskoriste vrijeme na pravi način i ne izgube radne navike koje su izgradili u vrtiću. Sa druge strane jako je teško objasniti djeci vrtićkog uzrasta da ne bi smjelo da imaju bliski kontakt sa vršnjacima, da moraju da nose maske i da se pridržavaju novih pravila zbog “nevidljivog“ neprijatelja. Ipak, kada pronađete pravi pristup iznenađujuće je koliko djeca brzo usvajaju nova pravila i prihvataju “novu“ stvarnost.

Ćupić je pohvalila činjenicu da su se učiteljice i učitelji ipak potrudili da djeca koja ne idu u vrtić dobiju sadržaj putem Viber grupa za roditelje.

– Izuzetno kreativno i lijepo osmišljen sadržaj koji osim što pomaže djeci da budu u korak sa nastavom, pomaže i roditeljima da budu dio njihovog “svijeta“. Može se reći da su se na taj način roditelji zbližili sa djecom – kaže Ćupić.

Zahvaljujući elektronskoj platformi za upis u vrtiće značajno je olakšana upisna procedura , te usklađena sa epidemiološkom situacijom. Programer Aleksandar Popović koji je za potrebe Ministarstva prosvjete izradio platformu za elektronski upis u vrtiće, osnovne i srednje škole kaže da je najveća pažnja bila posvećena sigurnosti i pouzdanosti ove platforme.

– Otkazi i greške u radu nijesu prihvatljivi jer bi pojedini roditelji u tom slučaju bili onemogućeni da prijave dijete i na taj način bili dovedeni u neravnopravan položaj. Ovo je jedinstvena platforma koja se koristi za sve državne vrtiće u našoj državi – ističe Popović.

Jedan od glavnih izazova prema riječima Popovića bio je kreiranje intuitivnog i jednostavnog interfejsa kako bi veliki broj korisnika bez prethodne obuke mogao da se snađe u radu sa platformom. Pored toga, izazov je, kaže, bio i isprojektovati arhitekturu sistema na način da može da podnese visoko opterećenje u kratkom vremenskom intervalu dok traje upis. Da je platforma položila taj test potvrđuje i činjenica da je već prvog dana upisa nekoliko hiljada roditelja uspješno podnijelo prijave.

– Ovaj koncept je u velikoj mjeri pojednostavio proceduru upisa. Mnogi podaci koji se nalaze na formularima za upis se zapravo automatski preuzimaju iz drugih regitstara podataka. Time su roditelji lišeni obaveze ručnog unosa tih podataka. Kompletan proces upisa se vrši elektronskim putem i elimiše se potreba roditelja da podnosi podatke lično i to u „papirnoj“ formi. – kaže Popović.

Kroz akciju elektronskog upisa u vrtiće iz UNICEF-a su podsjetili roditelje u našoj zemlji da je predškolsko obrazovanje u najboljem interesu svakog djeteta.

– Naučna istraživanja širom svijeta pokazuju da je predškolsko obrazovanje ključno za dobrobit svakog djeteta, kao i za buduće obrazovanje i cjeloživotni razvoj djece. Zato je naša poruka svim roditeljima: pružite najbolji mogući početak vašem djetetu – upišite ga u vrtić i omogućite mu da se razvija kroz igru, učenje i druženje s vršnjacima! Mogućnost upisa preko interneta čini ovaj proces još bržim i lakšim – poručili su iz UNICEF-a.

Elektronski upis u predškolske ustanove u Crnoj Gori je završen, a u vrtiće je upisano oko 7,167 djece koja do sada nijesu išla u vrtić. Po automatizmu su ponovo upisana i sva djeca koja su upisana prošle godine, pa će od naredne godine oko 23 000 djece boraviti u predškolskim ustanovama, što je za oko 1000 djece više nego prošle godine.

– Ovaj podatak govori o tome da rad Ministarstva prosvjete na povećanju obuhvata djece predškolskim obrazovanjem ima efekta, te da će nastaviti da teže evropskom cilju, a to je da 95% djece bude obuhvaćeno predškolskim obrazovanjem, uz paralelno povećanje kapaciteta predškolskih ustanova – saopštili su iz Ministarstva prosvjete.

U posljednje tri godine otvoreno je oko dvije hiljade novih mjesta za djecu u vrtićima u Crnoj Gori, od čega su tri otvorena u Podgorici, gdje je u toku gradnja još jednog, dok će se još dva vrtića izgraditi u Herceg Novom i Pljevljima. Jednostavan, dostupan i koncept koncipiran tako da u najvećoj mogućoj mjeri smanjuje unos podataka od strane samog korisnika, elektronski upis u vrtiće učinio je da roditelji budu oslobođeni komlikovane procedure prikupljanja papira prilikom upisa, da uštede vrijeme, te da sami odaberu  kada će pristupiti upisivanju, bez bojazni da će dugo čekati u redu neke od institucija. Usluga elektronskog upisa u vrtiće u Crnoj Gori ujedno je omogućila i potpuno informatičko praćenje postupka upisa od strane Ministarstva prosvjete, a izvjesno je i da predstavlja početak implementacije novog i sveobuhvatnog jedinstvenog informacionog sistema prosvjete.

Milica Đokđurić

Ovaj tekst pripremljen je u okviru projekta „Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende – ICEDA“, koji sufinansira Evropska unija, a sprovodi Metamorphosis Foundation (Sjeverna Makedonija), e-Governance Academy (Estonija), CRTA – Center for Research, Transparency, and Accountability (Srbija), NVO 35 mm (Crna Gora), Open Dana Kosovo (Kosovo) i Lëvizja Mjaft (Albanija).

Ovaj tekst je pripremljen uz finansijsku podršku Evropske unije. Odgovornost za njegov sadržaj imaju isključivo NVO 35 mm i autor, i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

7 razloga zašto bi svi trebalo da razumiju digitalnu transformaciju

7 razloga zašto bi svi trebalo da razumiju digitalnu transformaciju

35mm Admin 0 Komentara
✔️✔️✔️Digitalna transformacija predstavlja promjenu u načinu na koji funkcionišemo i doprinosimo društvu koristeći dostupnu tehnologiju.

💻💻💻Ljudi često izjednačavaju pojmove digitalna transformacija I digitalizacija, i mada jesu povezane, važno je da razumijemo da to nijesu isti pojmovi.
❗️Digitalne inicijative treba objasniti svim interesnim stranama tako da ih svi razumiju. U suprotnom će se te inicijative teže podržati, a samim tim i implementirati


Ovaj infografik je dio projekta “Povećanje građanskog angažmana na polju Digitalne agende -ICEDA“, koji kofinansira Evropska unija.

Ovaj infografik napravljena je uz finansijsku podršku Evropske unije. Njen sadržaj je isključivo odgovornost partnera na projektu ICEDA i ne odražava nužno stavove Evropske unije.