Medijska pismenost predstavlja ideju zaštite medijskih potrošača od manipulacije medija, kao i osnaživanje građana da kritički razmišljaju, te je neophodna za očuvanje demokratije jednog društva, neki su od zaključaka Javne tribine „Lična karta naše medijske pismenosti – građanin/ka Crne Gore u 21. vijeku“, koja je realizovana juče na Fakultetu političkih nauka u organizaciji pomenutog fakulteta i nevladinih organizacija „35mm“ i CDT, kao i platforme rakrinkavanje.me.

Događaj je organizovan u znak obilježavanja Svjetske nedjelje medijske pismenosti i informisanja. Na jednom mjestu okupili su se predstavnici institucija, međunarodnih i nevladinih organizacija, medija i akademske zajednice koji su podijelili znanje i iskustva na temu medijske pismenosti.

U uvodnom obraćanju, dekan Fakulteta političkih nauka, prof. dr Milan Marković napomenuo je da je ovo prvi ali ne i poslednji događaj u znak obilježavanja i promocije važnosti medijske pismenosti i informisanja.

„Fakultet političkih nauka sa svoje strane se obavezuje da će i dalje kroz nastavni plan i program raditi na edukaciji, ali i povećanju stepena medijske pismenosti budućih novinara.“ – kazao je dekan.

Tokom javnog časa, doc. dr Ilija Tomanić Trivundža objasnio je ideju medijske pismenosti i važnosti prava građana na istinitu i tačnu informaciju.

„Medijska pismenost jeste emancipacija građana da kritički razmišljaju. Medijska pismenost predstavlja set vještina koje pomažu građanima da uživaju svoja prava s toga ona stavlja u fokus pojedinca“ – rekao je gostujući profesor iz Slovenije.

Izvršni direktor NVO „35mm“ Darko Ivanović naglasio je da medijska i informatička pismenost idu zajedno, te da u njima leži budućnost građana i demokratije.

„Medijski i informatički pismen građanin uzima život i sudbinu u svoje ruke“ – istakao je Ivanović.

Rukovoditeljka studijskog programa Medijske studije i novinarstvo, prof. dr Nataša Ružić govorila je o upozorenju međunarodnih organizacija da se građani moraju odbraniti od informacijskih poremećaja, kao i benefitima medijske pismenosti.

„Benefiti medijske pismenosti su višestruki. Kroz proces medijskog opismenjavanja društvo dobija kvalitetno informisane građane koji razumiju svoja prava u pogledu slobode izražavanja i komuniciranja. Osim toga, medijski pismeni građani poštuju prava drugih i ne podliježu predrasudama i stereotipima u pogledu drugih nacionalnosti i konfesija“ – zaključila je ona.

Urednica redakcije Društvo dnevnih novina DAN, Milica Krgović saglasna je da medijska pismenost ide uz informatičku.

„Od medijske pismenosti zavisi da li ćemo mi koristiti medije ili oni nas“ – naglasila je Krgović.

Savjetnica iz Direktorata za medije Ministarstva kulture, Miljana Lalović podsjetila je da je u toku izmjena nekoliko zakona koji se tiču medija i naglasila da bez građana koji kritički razmišljaju ne možemo govoriti o demokratiji.

„Posebno je važno zaštiti djecu i mlade od štetnog uticaja medija pa medijsku pismenost treba uvesti obavezno u obrazovanje“ – zaključila je ona.

Potpredsjednica Sindikata medija Crne Gore i dugogodišnja novinarka, Nevenka Ćirović smatra da je medijska pismenost neophodna jer građani postaju oruđe kojim se manipuliše.

„Ne postoji crnogorski medij koji je svijetli primjer medijske pismenosti jer su svi postali dio hibridnog rata. S toga novinari postaju pojedinci koji moraju tome da se odupru“ – navodi Ćirović i dodaje da medijska pismenost predstavlja temelj za stvaranje kritičke javnosti.

Urednik Drugog programa Televizije Crne Gore, Sabrija Vulić kazao je da uticaj medija na živote građana iziskuje potrebu razumijevanja medijskih sadržaja. On je opomenuo medijske konzumente da budu pažljivi kada je u pitanju izbor izvora informisanja.

„Sa medijskom pismenošću treba krenuti od škole, prvo od nastavnika pa zatim preko učenika“ – smatra on.

Izvršna direktorica Instituta za medije, Olivera Nikolić podsjetila je da u savremenom društvu mediji dominiraju i kreiraju realnost.

„Veliki dio odgovornosti je na nama jer i mi učestvujemo u informisanju putem društvenih mreža. Važno je građanima omogućiti vještine i znanja potrebne za konzumiranje medija. Potreban je jači odgovor cjelokupnog sistema da medijska pismenost bude zastupljena u svakodnevnom životu“ – zaključila je Nikolić.

Koordinatorka za komunikacije UNICEF-a, Jelena Perović smatra da digitalno doba donosi nove šanse za razvoj djece ali isto tako i prijetnje.

„Djeca moraju naučiti kako da koriste medije. I kako kaže kampanja UNICEF-a medijska pismenost je za svako dijete“ – naglasila je predstavnica UNICEF-a.

Predstavnica NVO Forum MNE, Jelena Fuštić smatra da živimo u vremenu kada je najlakše doći do informacije ali je najteže doći do prave i tačne informacije.

„Treba raditi na osnaživanju mladih da pronađu prave i tačne informacije i na osnovu njih kritički razmišljaju i donose odluke“ – rekla je ona.

I programska asistentkinja ADP ZID Milena Šćepanović smatra da su mladi izuzetno važan akter u informisanju.

„Mladima treba pružiti prave i istinite informacije. Uloga medija je velika i utiče izuzetno na mlade“ – kazale je Šćepanović.

Srđan Perić iz organizacije KOD naglasio je da građani treba da stvore sopstvene kanale komunikacije.

„Samo ona zajednica koja baštini znanje može biti funkcionalna. Instucionalizovana informacija služi samo stavljanju lisica građanima“ – smatra predstavnik KOD-a.

Organizatori planiraju da poruke sa događaja budu pretočene u smjernice za dalje djelovanje Crne Gore na planu medijske pismenosti, kao i da se naša država nađe na mapi zemalja koje obilježavaju  Svjetsku nedjelju medijske pismenosti i informisanja.